Novi Sad, 15. decembar: Predstavnice mreže “SOS Vojvodina”, Marija Srdić i Radoslava Aralica govorile su na Godišnjoj konferenciji mreže „Život bez nasilja”, koju organizuje Pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman, kao koordinator Mreže institucija.
Konferencija je održana u Skupštini AP Vojvodine pod nazivom „Naučene lekcije u postupanju institucija u slučajevima nasilja u porodici – u iščekivanju preokreta”. Na konferenciji kojoj je prisustvovalo više od stotinu učesnika i učesnica predstavljeni su planovi aktivnosti pokrajinskih organa koje treba da doprinesu primeni Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije), kao i promenama do kojih ona treba da dovede.
Konferenciju je otvorila pokrajinska zaštitnica građana – ombudsmanka Aniko Muškinja Hajnrih i u svom obraćanju osvrnula se na napredak koji je učinjen u pravnoj regulativi i postupanju institucija u slučajevima partnerskog nasilja i nasilja u porodici, a koje se najčešće ispoljava prema ženama i deci, ali i starijim osobama. Uprkos očiglednim pozitivnim pomacima u ovoj oblasti, pritužbe koje dobija institucija Pokrajinskog ombudsmana ukazuju na to da mnogi oblici ispoljavanja nasilja u porodici i prema ženama opstaju uglavnom zbog toga što odgovor institucija još nije dovoljno odlučan i usmeren ka najboljem interesu žrtava.
Zamenica pokrajinskog zaštitnika građana – ombudsmana za ravnopravnost polova Danica Todorov govorila je o desetogodišnjem iskustvu mreže „Život bez nasilja” iz ugla postupanja institucija, odnosno onog šta propuštaju da učine prilikom pružanja podrške žrtvama nasilja i kažnjavanja počinilaca. Uprkos tome što su iskustva mreže „Život bez nasilja” pozitivna i ukazuju na značajne pomake u funkcionisanju sistema zaštite od nasilja, posebno zabrinjava i to što što institucije zanemaruju da partnersko i nasilje u porodici pogubno utiče na decu.
Iskustva organizacija civilnog društva u saradnji sa lokalnim samoupravama u oblasti prevencije i suzbijanja nasilja u porodici i prema ženama, kao i pružanja podrške i pomoći žrtvama predstavile su predstavnice organizacija koje su članice mreže „SOS Vojvodina”. Održiva podrška žrtvama nasilja u porodici uključuje sve zainteresovane i kompetente društvene aktere rekla je Marija Srdić, direktorka „Centra za podršku ženama” iz Kikinde i kao najveću prepreku razvoju još efikasnijeg sistema podrške ženama sa iskustvom nasilja navela nedostatak političke volje da se stvore uslovi da iskustva lokalnih i regionalnih inicijativa zažive na teritoriji cele države. Za to je ključna planirana i dugoročna podrška državnih organa na svim nivoima, a ta podrška bi bila pokazatelj da se u prevenciji i suzbijanju nasilja u porodici i prema ženama prelazi sa reči na dela.
Radoslava Aralica iz Zrenjaninskog edukativnog centra govorila je o međusektorskoj saradnji na lokalnom nivou koja u formi projekata koje sprovode organizacije civilnog društva doprinosi postizanju rezultata u edu edukaciji i podizanju svesti o nasilju u porodici i prema ženama. Međutim, veliki izazov je informisanje žena u seoskim sredinama o nasilju, kao i obezbeđivanje dugoročnije, naročito finansijske podrške jedinica lokalne samouprave, kao i posvećenost ovom problemu u nadležnim institucijama koja se još izjednačava sa stavovima i ličnom motivacijom pojedinki i pojedinaca u njima, a ne sa profesionalnom dužnošću ili zakonskom obavezom.
Pomoćnica pokrajinskog sekretara za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova Anita Beretić se u svom izlaganju osvrnula na zadatke novouspostavljenog Intersektorskog odbora za primenu mera predviđenih Programom za zaštitu žena od nasilja u porodici i u partnerskim odnosima od 2015. do 2020. godine.
O trogodišnjem programu zaštite žrtava seksualnog nasilja u AP Vojvodini, a koji je rezultat saradnje pokrajinskih institucija i ženskih nevldinih organizacija (pre svega mreže “SOS Vojvodina”), govorila je načelnica u Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju Biljana Delić.